U kategoriji Kultura, Kuršumlija, Poslednje Vesti.
KURŠUMLIJA- Istoričar iz Beograda Dejan Ristić održao je u Kuršumliji promociju knjige „Mitovi srpske istorije“, koja je namenjena širem auditorijumu. U pitanju je demitologizacija nekih od popularnih mitova. U knjizi je obrađeno 20 popularnih mitova, 17 tema obrađivali su drugi istoričari tako da ih je Ristić prikupio na jednom mestu a 3 su potpuno plod njegovog istraživanja. Radi se o esejima, koji nisu povezani hronološki već po izboru može da se bira zanimljiva tema kazao je autor.
-Mit je jedan od najstarijih pojmova koji se javlja, počev od praistorije i antičkog doba preko srednjeg veka do savremenog doba. Imao je značajnu ulogu u društvu, zajednici i državi. Evolurio je kako je i samo društvo evolurilalo u kulturološkom, jezičkom i socijanom pogledu. Mitovi su se preplitali sa istorijskim činjenicama, ali nisu u istoj ravni jer nemaju temelj koji potvrđuje njihovu istinitost kroz pisani izvor. U kriznim situacijama Srbi su skloni da „mitove“ potpuno prihvataju kao istinu, i vezuju se za njih. Zatim sada pseudoistoričari i „novo romantičari“, koji putem družtvenih mreža plasiraju informacije, koje zbunjuju naciju, tako da se postavlja pitanje: da li smo zaista Sloveni ili smo čak najstariji narod na svetu. Sve to tvrdeći, bez adekvatnih pisanih izvora i istorijskih činjenica-kazao je Dejan Ristić, istoričar.
Promocija je imala „interaktivan karakter“. Usledila su pitanja zašto je Marko Kraljević, turski vazal postao jedan od centralnih epskih ličnosti. Na pitanje direktora biblioteke Gađića, da li je Kuršumlija Nemanjina prestonica, mit ili ima uporište u istorijskim izvorima. Autor je istakao „ Nemanja je bio oblasni gospodar a ne samostalni vladar. Kuršumlija je bila administrativno središte i sedište vladara i crkve, ovde je bio dvor. Ona je nukles državnosti. Tek kada 2019. postaje Međunarodno priznata za Stefana prvovenčanog zvanično je Ras prva prestonica“. Da Jelena „Anžujska“, nema dodira sa francuskom, ona je vizantijsko-ugarsko-flamanskog porekla.
U knjizi zastupljen je Nemanja, Fridrih Barbarosa, Stefan Nemanjić kontroverze oko krune, Zvona na Notrdamu zvonila su u čast pobede hrišćana na Rovinama. Da Mehmed paša Sokolović, veliki vezir nije zaslužan za obnovu Pećke patrijaršije jer u tom periodu bio je veliki vezir Rustem paša Opuković…“ Budite odgovorni, nemojte poklanjati vreme onima koji nemaju istorijsko znanje i nepoznaju istorijske činjenice i istoriografiju- kazao je na kraju Dejan Ristić, koji planira da izda drugi deo mitova. narednom periodu radiće na odabiru još 20 najinteresantnijih mitova koje će obraditi a čija će demitologizacija biti interesantna i važna čitaocima
Ivan Drašković, profesor istorije u Kuršumlijskoj Gimnaziji, istakao je da do dana današnjeg najveći mit je da je Vuk Branković, izdajnik i da je sinonim za „izdaju“
-U srednjem veku pod Turcima, mitovi su imali pozitivnu i afirmativnu konotaciju, podstrek na slobodu i ideju za vraćanje svoje države..Poznata floskula“ Svetog Save“ episkopu Irineju: da smo mi Srbi sudbinski predodređeni da budemo Istok na Zapadu i Zapad na Istoku, i da priznajemo iznad sebe samo nabaeski Jaerusalim, a na Zemlji nikoga“, nema utemeljenje u istorijskim podacima i teološkim tumačenjima, više ide za dnevno političke i geopolitičke rasprave ( Milan D. Miletić, objavio je u knjizi „Brojanica Svetog Save). Da se održe „mitovi“ doprinose i na neki način nedostatak dela koja se bave popularnim temamama iz nacionalne istorije, uglavnom se objavljjuju naučna dela i studije i dela koja su deo doktorskih studija. Mediji doprinose programskom šemom, nema školsko-obrazovnog programa, dobrih serijala, dokumentaraca. Tu su nisko produktivne serije koje plasiraju i neistine koje su deo scenarija- istakao je profesor Ivan Drašković.
Kratak url URL: https://toplickevesti.com/?p=474710